U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih 2. rujna 2026. godine održana je radionica „Praćenje zapošljivosti u Republici Hrvatskoj: iskustva studija, zapošljavanje i stavovi“, kao jedna od projektnih aktivnosti projekta GT Croatia II (Graduate Tracking Croatia II) iz kojeg se financira provedba istraživanja EUROGRADUATE 2026 u Republici Hrvatskoj iz sredstava programa Erasmus+.
Radionica je okupila predstavnike visokih učilišta, ministarstava i drugih institucija. Cilj radionice bio je predstaviti rezultate i iskustva povezane s istraživanjem EUROGRADUATE – od prethodnog do novog ciklusa istraživanja – kao i nacionalno praćenje zapošljivosti diplomiranih studenata. Osim toga, sudionici su imali priliku upoznati i primjere dobre prakse s tri visoka učilišta te vidjeti na koje se načine na razini institucija pristupa praćenju i unapređenju zapošljivosti.
Uvodni govor u ime Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih održala je načelnica Sektora za razvoj visokog obrazovanja mr. sc. Loredana Maravić, koja je naglasila da istraživanje EUROGRADUATE o osobama koje stječu kvalifikaciju u visokom obrazovanju pruža komparativne podatke koji će pridonijeti donošenju odluka na temelju metodologije koja se koristi na razini EU-a. Rezultati su namijenjeni visokim učilištima i tijelima koji donose odluke o visokom obrazovanju, kao i budućim studentima.
Nadalje je istaknula da je praćenje zapošljivosti osoba s diplomom povezano i s ključnim strateškim dokumentima iz područja obrazovanja, kao što je „Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine“ te da njegova mjera „Modernizirati studijske programe i povećati njihovu relevantnost za tržište rada i društvo“, uz ostalo, uključuje poticanje visokih učilišta na izradu i unaprjeđenje studijskih programa u cilju povećanja zapošljivosti. Također je naglasila i inicijative na razini EU-a kao što je uspostavljanje „Unija vještina“, a čemu će svakako pridonijeti i rezultati istraživanja EUROGRADUATE. Zaključila je da su na razini EU-a velika očekivanja od visokih učilišta budući da je osnaživanje europskoga gospodarstva temelj njezina razvoja te je izrazila nadu da će ova radionica biti korisna u raspravi o doprinosu našeg sustava visokog obrazovanja sadašnjim i budućim potrebama tržišta rada.
Dr. sc. Ivan Rimac, redoviti profesor u trajnom zvanju u mirovini, predstavio je rezultate istraživanja EUROGRADUATE 2022. u Republici Hrvatskoj. U prezentaciji se osvrnuo na povijest istraživanja EUROGRADUATE te predstavio metodologiju istraživanja EUROGRADUATE 2022 u kojemu je sudjelovalo 18 država. Rezultati istraživanja donijeli su procjenu kvalitete obrazovanja i učinaka dobrih praksi u visokom obrazovanu, receptivnost tržišta rada u pojedinim zemljama za pojedine vrste stručnjaka, iskorištenog znanja stečenog u visokom obrazovanju u gospodarstvu, mobilnost studenata i mobilnost visokoobrazovanih stručnjaka te povezanost obrazovanja, ekonomskih pokazatelja i demokratskih orijentacija kod visokoobrazovanih stručnjaka. Istraživanjem EUROGRADUATE mjeri se i učinkovitost visokog obrazovanja, mobilnost u druge države, socijalna mobilnost kao i društveni angažman. Naglašeno je da je nakon projekta EUROGRADUATE 2022 pokrenut niz aktivnosti MZOM-a oko stvaranja središnjeg registra diplomiranih u Republici Hrvatskoj.
U nastavku je pomoćnik ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) Igor Drvodelić predstavio nacionalno praćenje zapošljivosti diplomiranih studenata. Agencija provodi nacionalne ankete zapošljivosti diplomiranih studenata u godinama u kojima se EUROGRADUATE ne provodi, a to uključuje 2017., 2019., 2020., 2021., 2023., 2024. i 2025. godinu. Dosadašnji proces prikupljanja podataka provodio se na način da je AZVO slao visokim učilištima molbu za sudjelovanje te su studenti od visokih učilišta nakon završetka studija dobivali obrasce u koje su upisivali tražene podatke i svojim potpisom davali suglasnost za sudjelovanje u istraživanjima.
Kao primjer je navedeno sedmo nacionalno istraživanje (2025.) kada je anketa poslana 14.741 osobi s diplomom, a postotak odgovorenih upitnika iznosio je 49,5%. Rezultati ankete pokazali su da postotak zaposlenih godinu dana nakon završetka studija iznosi 88,8%.
U nastavku radionice prezentirana su iskustva hrvatskih visokih učilišta o načinu na koji koriste rezultate praćenja zapošljivosti.
Prodekan za nastavu i studente Ekonomskog fakulteta u Osijeku izv. prof. dr. sc. Ivan Kelić prezentirao je kako njegovo visoko učilište koristi rezultate praćenja zapošljivosti završenih studenata u razvoju studijskih programa i suradnji s tržištem rada. Ekonomski fakultet u Osijeku počeo je pratiti zapošljivost jer je ona postala dio strateškog upravljanja kvalitetom studijskih programa. Postojeći izvori podataka nisu bili dovoljni jer administrativni izvori daju važne signale, ali ne daju dovoljno dubine za razvoj programa. Zaključeno je da vrijednost praćenja zapošljivosti nastaje tek kada rezultati postanu dio procesa odlučivanja te da praćenje zapošljivosti ima vrijednost samo ako rezultati dovode do promjena.
Iskustva Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavio je dekan prof. dr. sc. Marin Vodanović koji je naglasio da na kraju studija dentalne medicine fakultet organizira sastanke studenata s potencijalnim poslodavcima koji omogućuju i povratne informacije poslodavaca o studijskom programu. Fakultet također provodi anketiranje alumna u vezi sa zapošljivosti. Dekan je iznio svoje zaključke i preporuke koji ističu da je kod alumna potrebno razvijati svijest o važnosti povratnih informacija o studiju i zapošljivosti te da je kvaliteta obrazovanja mladih doktora stomatologije u izravnoj korelaciji s njihovom zapošljivosti. Također je naglašena važnost vlastitoga nastavnog kadra u kojeg je potrebno ulagati te da reakreditacije srodnih fakulteta treba provoditi u isto vrijeme, prema istim standardima i s istim članovima povjerenstva.
Prodekan za nastavu i studente, viši predavač gosp. Ivan Belaj predstavio je dobru praksu Veleučilišta „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru. Istaknuo je da Veleučilište periodično provodi anketiranje alumna; kontinuirano uključuje poslodavce i vanjske dionike u procjenu kompetencija studenata i osoba s diplomom, a u pripremi za akreditaciju koristilo je podatke o njihovoj zaposlenosti koji su dostupni u ISSP sustavu. Veleučilište također koristi podatke i informacije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje radi praćenja stanja i potreba tržišta rada te organizira dane karijera i otvorenih vrata. Alumni su također uključeni u odbore i povjerenstva Veleučilišta te su uključeni i u mrežu osoba s diplomom Veleučilišta „Lavoslav Ružička.“
Na kraju radionice dr. sc. Teo Matković, znanstveni savjetnik s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i voditelj istraživanja EUROGRADUATE 2026., predstavio je novi ciklus tog istraživanja. U njemu sudjeluje 18 država EU-a, a u RH je za provedbu nadležan MZOM koji je ugovorio provedbu istraživanja s Institutom za društvena istraživanja u Zagrebu. Koraci u provedbi istraživanja uključuju izradu nacionalnog plana prikupljanja podataka, prijevod i prilagodbu anketnog upitnika, okupljanje i pripremu kontakt-podataka diplomiranih, formulaciju poziva, informacija, suglasnosti i podsjetnika te implementaciju anketnog upitnika. Što se tiče iskoristivosti istraživanja, do kraja 2027. moguća je izrada komparativne publikacije i nacionalnog izvješća te dostupnost datoteke za znanstveno korištenje.
U završnom dijelu je gđa Irena Bačelić, načelnica Sektora za tržište rada iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, naglasila važnost usklađenosti studijskih programa s tržištem rada te skrenula pozornost na Portal za napredno praćenje tržišta rada kao vrijedan izvor informacija.
Detaljne informacije o istraživanju EUROGRADUATE dostupne su na: https://www.eurograduate.hr/