U Makarskoj se od 11. do 12. Studenog 2016. u organizaciji agencije Lux promocija,
Kineziološkog fakulteta u Splitu, Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Visoke škole za sportski menadžment ASPIRA i Instituta za turizam, održao 2. međunarodni kongres sportskog turizma. Kongres se organizirao pod Visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, gđe. Kolinde Grabar-Kitarović uz preostale mnogobrojne pokrovitelje: Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski klub olimpijaca, Županiju Splitsko dalmatinsku, Grad Makarsku. Tema 2. kongresa bila je: NEISKORIŠTENI POTENCIJAL TURIZMA HRVATSKE – SPORTSKI TURIZAM.
Kongres je otvorio poseban izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske, dr. sc. Damir Škaro. Okupljenu publiku, lidere sportskih saveza Dalmacije i turističke djelatnike, ispred Hrvatskog olimpijskog odbora pozdravila je dopredsjednica dr. sc. Sanda Čorak. Znanstveni odbor kongresa pod ravnateljstvom prof. dr. sc. Nevena Šerića okupio je tim uglednih međunarodnih recenzenata i stručnjaka. U uvodnom dijelu programa govorio je prof. dr. sc. Neven Šerić. Republika Hrvatska u ponudi specijaliziranih sportskih turističkih proizvoda jedan je od lidera u EU, što je najvećim dijelom ostvareno zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca poduzetnika i pojedinaca predstavnika ureda lokalnih turističkih zajednica.
Od predstavnika Visoke škole Aspira sudjelovali su:
- Marko Jelić: Razvoj sportskog turizma u brdsko planinskom području
- Alen Jerkunica u okruglom stolu: Profesionalni sportaši nakon sportske karijere
- Martina Petrović i Ivana Jadrić: izlaganje rada na temu: Internet marketing aktivnosti vodećih sportskih hotela u Republici Hrvatskoj
- Marijana Jurišić: izlaganje rada na temu: Perspektive ciklo turizma na primjeru Splitsko-dalmatinske županije
- Srđan Gjurković: izlaganje rada na temu: Zakon o sportu kao platforma razvoja sportskog turizma
Dr. sc. Marko Jelić iz Knina, predstavio je viziju razvoja sportskog centra na Dinari i upozorio na alarmantno stanje, nedostatak zanimanja lokalnih čelnika za razvoj sportske infrastrukture, neprepoznatljivost Dalmatinske zagore (i splitskog zaleđa) u konkretnoj sportsko turističkoj ponudi Hrvatske unatoč svim prirodnim resursima – atrakcijama koje objedinjuje.
Hrvatski klub olimpijaca pružio je podršku realizaciji panela: Vrhunski sportaši nakon sportske karijere. Teme panela bile su obrazovanje sportaša, stipendije, znanstvena ili trenerska karijera, zakon o sportu. Panelisti, sve redom vrhunski sportaši bili su: Blanka Vlašić koja se posebno zauzela komentarima za razvoj sportskog turizma uključivanjem vrhunskih sportaša, Milivoj Bebić, Željko Jerkov i Josip Reić (moderator), uz znanstveni doprinos olimpijca dr.sc. Damira Škare, dr.sc. Dražena Čulara i mr.sc. Alena Jerkunicu. Zaključeno je da Hrvatski olimpijci predstavljaju vrijedan i iskoristiv potencijal u promoviranju sportske turističke ponude Republike Hrvatske, na što je uz isticanje niza uglednih sportskih imena koji su svojim životnim djelovanjem oplemenili naše društvo i uzdigli imidž Hrvatske u svijetu, uvodnim predavanjem u panel ukazao i sam olimpijac, znanstvenik, gospodarstvenik, publicist i humanitarac, dr.sc. Damir Škaro. Nužno je stoga izraditi Nacionalni model školovanja sportskih talenata i poticati promjene koje bi omogućile školovanje vrhunskih sportaša tijekom trajanja sportske karijere (dual karijera), kao što je omogućeno vrhunskim sportašima u razvijenim državama.
Martina Petrović i Ivana Jadrić izložile su rad na temu Internet marketing aktivnosti vodećih sportskih hotela u Republici Hrvatskoj. Izlaganje su započele s kratkim osvrtom na razvoj turizma kroz povijest i njegovu sve veću važnost. Turizam se sve više okreće pojedincu i njegovim individualnim potrebama, a kao posljedica toga nastali su Posebni ili selektivni oblici turizma. Jedan od njih je i sportski turizam. Sport je u potpunosti ušao u sferu turističkog tržišta i postao važan čimbenik razvoja turizma. Rad se zapravo bazira na analizi sportsko rekreacijske ponude u odabranim hotelima i Internet marketing aktivnostima koje koriste kao sredstvo dopiranja do suvremenog potrošača. Svrha istraživanja bila je: analizirati važnost razvitka sportskog turizma, analizirati bogatstvo hrvatske ponude sportskih hotela, analizirati Internet marketing kao iznimno važni komunikacijski alat turističkog tržišta , analizirati Internet marketing aktivnosti hrvatskih sportskih hotela i na koncu vrednovati ih.
Kolegica Marijana Jurišić u svom izlaganju se osvrnula na intenzivan rast i sve veću posjećenost Hrvatske od strane cikloturista ali i na sve ono što još trebamo poduzeti za daljnji razvoj istog. Kongresu je nazočio i predsjednik Hrvatskog biciklističkog saveza gdin. Martin Čotar, svojim komentarima naznačio je važnost signalizacije prometnica i biciklističkih staza, te je direktorima Turističkih ureda koji su sudjelovali na kongresu ponudio jedinstvena rješenja signalizacije za cijelu HR. Naznačena je i potreba poticanja ureda turističkih zajednica na prostoru Dalmatinske zagore da osmišljavaju načine razvoja specijaliziranih sportskih turističkih proizvoda u suradnji sa sportskim savezima, a koje danas većinom van zakona (bez licenci za vodiče i instruktore) nude razne udruge i turističke agencije. Nastavno na iznesene preporuke moguće je značajnije povećati dnevnu turističku posjetu tijekom glavne turističke sezone, a s rastom smještajnih kapaciteta potaknuti i cjelogodišnju posjetu ovome i geografski sličnim prostorima u Republici Hrvatskoj.
Srđan Gjurković održao je predavanje na temu zakona o sportu. Naglasio je da je Lisabonski ugovor unio odredbe o sportu u članak 165 Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Time se unija obavezuje doprinositi promociji europskog sporta, pritom vodeći računa o specifičnoj prirodi sporta, njegovim strukturama uz isključenje bilo kakvog usklađivanja zakona i propisa država članica. EU ne može harmonizirati sportske propise širom Europe, što istovremeno znači i da je prednost na strani nacionalne regulacije.
Glavni zaključak drugog kongresa sportskog turizma je:
Sportski turizam potrebno je zakonom regulirati, prvenstveno kroz Zakon o sportu. Potrebno je hitno i bez odlaganja da Ured za sport pristupi izradbi strategije razvoja sporta Republike Hrvatske uz uključivanje znanstvenih institucija, nadležnih ministarstava i Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog kluba olimpijaca, sportskih stručnjaka, predsjednika sportskih saveza i zainteresiranih pojedinaca.