Postoji li zaštita pomorskog dobra? Upravlja li njime Hrvatska na adekvatan način, što je s lukama nautičkog turizma? Samu problematiku upravljanja turističkom destinacijom, turizmom, menadžmentom i sustavnim upravljanjem pomorskim dobrom u funkciji turizma, kao i luka nautičkog turizma, prodiskutirali su na Okruglom stolu u organizaciji Visoke škole Aspira, uz moderatora prof.dr.sc. Nevena Šerića.
O temi „Zaštita, menadžment i sustav pomorskog dobra u funkciji turizma i luka nautičkog turizma“ raspravljali su brojni stručnjaci s pravnog i gospodarskog aspekta, a okrugli stol podržan je i od strane Znanstvenog vijeća za turizam i prostor Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti. Dotaklo se tema o Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, Zakonu o koncesijama, posebnim projektima i istraživanjima, obrazovanju pojedinaca unutar sektora, kako stvoriti održivi razvoj na pomorskom dobu, problematici marina na pomorskom dobru i koncesijama, o problemima ACIa, a na samom kraju ove konstruktivne rasprave dekan Visoke škole, Alen Jerkunica, održao je predavanje o važnosti obrazovanja vezanog za turizam, nautički turizam i pomorstvo.
O izmjenama i dopunama pomorskog zakonika iz 2019.godine, koje su kao novi ugovor uvele ugovor o nautičkome vezu, govorio je dr.sc. Nikola Mandić, izvanredni profesor na Pomorskom fakultetu.
Ivica Čikotić, hidrograđevinski inspektor sigurnosti plovidbe, istaknuo je kako upravno-administrativni sustav postoji već 248 godina, da se taj sustav višesustavno urušava i predstavlja mrtvo slovo na papiru. „Zakon o pomorskom dobru i Pomorski zakon osnova su za sva postupanja – od krucijalne važnosti je da sve struke budu povezane!“, kazao je.
Na Čikotića se nadovezao lučki kapetan Željko Kuštera. „Nama ljudi u lepezi poslova odrađuju i poslove za koje nisu obučeni – ako nemamo specijaliste, ako nemamo obučene ljude napredak je upitan. Zakon ne treba promijeniti, nego doraditi. Krenemo li mijenjati zakon, nastat će samo kaos, a Zakon nije loš, ali kao i sve s odmakom vremena potrebno je unaprijediti, doraditi.“
Ante Vuković, stečajni upravitelj na Trgovačkom sudu u Splitu, je mišljenja kako bi športske luke trebale imati status podluke posebne namjene, uz uvjet da se trebaju obavljati isključivo športske djelatnosti, primjerice veslanje ili jedrenje te bi trebale imati odgovarajuće kategorije natjecatelja.
Svoja mišljena i moguća rješenja pružili su, uz prethodno navedene sudionike, akademik Rudolf Davorin, dr.sc. Ranka Petrinović, redovna profesorica na Pomorskom fakultetu u Splitu, dr.sc. Mato Bartoluci, također redoviti profesor, Sean Lisjak, predsjednik Udruženja marina Hrvatske gospodarske komore, Kristijan Pavić, direktor ACI-a, Ivan Soža, predsjednik županijske gospodarske komore, Frane Cecić Acosta, kapetan marine Martinis Marchi, prof.dr.sc. Tihomir Luković, predavač na Visokoj školi Aspira, dr.sc. Ivan Peronja, prodekan za poslovodstvo Pomorskog fakulteta u Splitu i prof.dr.sc. Damir Piplica, pročelnik Sveučilišnog odjela Forenzike u Splitu.
Ima li nade za održivi razvoj i savjesno postupanje prema zaštiti pomorskog dobra u funkciji turizma i luka nautičkog turizma?
Nakon višesatne rasprave, izlaganja svih sudionika i traženja zajedničkog rješenja, došlo se do zaključka kako je razvoj turizma i nautičkog turizma, koji se odvija na pomorskom dobru ili je povezan s njim, potrebno razvijati po principima održivog razvoja uz proaktivnu ulogu države. Potrebno je razviti sustav i sustavni pristup razvoju kako bi se osigurao koordinirani razvoj i rast koji ne ugrožava pomorsko dobro i okoliš. Trajanje koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra mora omogućiti koncesionaru nadoknadu ulaganja planiranih za izvršenje koncesije, kao i povrat uloženog kapitala. Također, stručnjaci su složni u ideji da u sustav nadzora je potrebno implementirati znanstvene i stručne institucije, a sve u cilju rasterećenja državne administracije i podizanja nivoa učinkovitosti.
Važno je istaknuti kako je potrebno u najskorijem vremenskom roku razviti sustav korištenja pomorskog dobra za potrebe poduzetnika uz učinkovit sustav nadzora i društveno odgovorne radnje u čemu bi znanost imala svoje mjesto. Potrebno je postaviti jasne i realne ciljeve te kroz sustav osigurati instrumente za realizaciju ciljeva, a što uključuje zakone koji podupiru konkretne mjere i činitelje razvoja.
Kod makro i regionalnog odlučivanja potrebno je uključiti i koristiti istraživanja kako bi se osigurala učinkovitost i stabilan dugoročni održivi razvoj. Pomoć znanstvenika predstavlja nužnost kako bi se otklonile nelogičnosti i zabune u nautičkom turizmu, posebice kod luka nautičkog turizma.
Atmosferu pogledajte u fotogaleriji.
