Povodom održavanja 2. Kongresa eko i održivog turizma u organizaciji LUX promocije i Visoke škole za menadžment i dizajn „Aspira“ iz Splita razgovarali smo s dr.sc. Markom Jelićem ravnateljem znanstveno-stručnog odbora kongresa.
- Ekološki turizam i održivi razvoj – koliko to ima smisla u našem turističkom okruženju?
Prije svega treba naglasiti da svjetski turistički trendovi upravo pokazuju najveći rast u području turizma vezanog uz okoliš i kulturna bogatstva područja u kojem se odvija turistička djelatnost. Po nekim procjenama to se kreće između 10 -15% na godišnjoj razini. Treba naglasiti da ekološki turizam ima niz postulata koji su jasno definirani od strane krovne organizacije za ekološki turizam, a to je TIES ili Međunarodno udruženje za eko turizam. Jedna od definicija eko turizma glasi : „…turizam u kojem osviješteni putnici podupiru zaštitu prirode i okoliša na destinaciji koju su odabrali, kao i lokalnu zajednicu i njezinu kulturnu baštinu.“ Naime posebno je istaknuta briga o smanjenju utjecaja na okoliš u svim oblicima djelovanja turističke djelatnosti od fizičke nazočnosti posjetitelja i pružatelja usluga, pa do razvoja svijesti i edukaciji. A toga se eko turisti u načelu i pridržavaju i ka tom teže.
Ponuda u toj sferi turizma u RH postoji već desetljećima, a moglo bi se možda reći i čitavo stoljeće, iako tadašnji pružatelji usluga nisu toga niti bili svjesni. Naime radi se o načinu i filozofiji života koja je kod nas ukorijenjena oduvijek u smislu suživota s okolišem. Drugim riječima radi se o održivosti, o povratku onog što je okolišu i prirodi oduzeto, vodeći brigu o eksploataciji dostupnih resursa. Vodili su se principom – koliko uzmeš toliko vrati, koliko pružiš toliko očekuj nazad.
S druge strane sustavno organizirana i zakonski regulirana turistička aktivnost, već desetljećima postoji i više-manje je održiva upravo u našim Nacionalnim parkovima i Parkovima prirode, a s obzirom na brojnost posjetitelja, prirodna i ostala dobra poput kulturnih i povijesnih spomenika su ostala zaštićena od degradacije do koje bi zasigurno došlo da nema pametnog i sustavnog upravljanja. Iz svega navedenog jasno je da ta turistička grana ima brojne potencijale i sjajnu budućnost, naravno ako joj pristupimo strateški i promišljeno.
- Po Vašem mišljenju koje su trenutačne prepreke ?
Najveća je prepreka nepostojanje jasne strategije razvoja , koja bi bila opće prihvaćena i jasna , te na osnovu koje bi se mogle poduzimati daljnje mjere zaštite i unaprjeđenja. Kod nas strategije služe samo kao pokriće , a ne kao živi dokument koji sustavno generira rješenja i postupke u danom trenutku. Najbolji primjer je nepostojanje registra seoskih domaćinstava koji bi trebali biti nositelji ovog tipa turističke aktivnosti u ruralnim područjima.
Postoje i brojne druge poteškoće koje priječe daljnji razvoj eko turizma poput neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, nedovoljne informiranosti, edukacije, nepostojanje sustavnog pristupa na lokalnoj razini, nedostatak poduzetničkog duha te naravno depopulacija i starenje ruralnih krajeva…
Unatoč svemu gore navedenome, prilike i potencijali su uistinu blistavi.
- A koje su onda prednosti i mogućnosti?
Prednosti su zasigurno brojni potencijali koji su osnova za takve djelatnosti, poput očuvane prirode i nezagađenog okoliša. Zatim, tu su brojna napuštena sela i zaseoci razasuti po planinama Dinarskoga krša koji odišu iskonskom vezom s prirodom i okolišem.
Bitna je i naša gastronomija koja se temelji na jednostavnim jelima iznimne maštovitosti, poput mast na kruhu posutim šećerom ili paprikom, do raznih pripravaka zasnovanih na ozbiljnijoj kulinarskoj obradi. No ono što je karakteristika svih jela i pića iz naše gastronomske kulturne baštine je to da se pripremaju od sastojaka koje su vrhunske kvalitete i domaćeg porijekla. Tako da ovaj oblik turizma povezuje mnoge gospodarske grane od poljoprivrede, ugostiteljstva, prerade hrane i brojnih drugih. Važno je naglasiti da već sad imamo vrhunske chefove koji tradiciju ugrađuju u moderni kulinarski doživljaj.
Ono što se primijeti kad nas netko posjeti iz npr. zapadne Europe ostane frapiran ljepotama koje nas okružuju, hranom koju jedemo i klimom koju uživamo, s druge strane nama se to čini normalno i ne dajemo tomu veliku pažnju, čak bi se usudio reći niti to uopće primjećujemo. Upravo najveće mogućnosti se kriju u nama koji napokon moramo otvoriti oči i uzeti, ali odgovorno – mislim prije svega održivo, ono što nam je Bog dao.
Mi smo iznimno bogati, otiđite samo par stotina kilometara na bilo koju stranu od naše zemlje i vidjet ćete da život tamo nije toliko ugodan unatoč većem standardu i ekonomskim mogućnostima.
Također, smatram da Nacionalni parkovi i ostala zaštićena područja u RH koja zauzimaju do 10-tak% teritorija zemlje moraju preuzeti obvezu daljnjeg širenja i poticanja ovakve turističke djelatnosti u svom okruženju. Razlog zašto ih posebno ističem jest njihova gospodarska snaga, a i određena zakonska regulativa koja može dovesti do kočenja gospodarske i turističke djelatnosti, što u konačnici uzrokuje daljnju depopulaciju ruralnih krajeva.
- Po Vašem mišljenju zašto je važan ovaj 2. Kongres eko i održivog turizma?
Važnost ovakvih događanja je u prenošenju konkretnih znanja i stvaranju novih ideja, susretu stručnjaka iz cijele RH i šire, koji koncentrirani na zajedničku temu, ali iz različitih područja znanosti i struke, zasigurno mogu pridonijeti osvještavanju prije svega donositelja odluka poput Vlade, Ministarstava, regionalnih i lokalnih samouprava itd. Na način da usporede svjetske tokove i postignuća u turizmu, prilagode ih našim mogućnostima i potencijalima te da iskristaliziraju jasne smjernice i korake kako bi postigli određene rezultate . Ponovno naglašavam važnost jasnih postulata u strateškom planiranju i donošenju strategija, a upravo to ovakvi kongresi i imaju za svrhu.
Osim znanstvene i stručne zajednice to je mjesto susreta pružatelja i korisnika usluga poput tour operatora, agencija, ugostitelja, hotelijera i iznajmljivača, a i samih turista. Već iz toga je vidljivo da je ovaj kongres i slični događaji mjesto sinergije svih dionika sustava.
Posebna pažnja je posvećena malim pružateljima usluga, jer su oni najvažniji u cijeloj ovoj priči, s obzirom da se najčešće radi o OPG-ima, koji na ovaj način kroz turizam dodaju dodatnu vrijednost svojim poljoprivrednim proizvodima. Naime tada više ne prodaju sirovinu uz malu financijsku dobit, već gotove proizvode krajnjem konzumentu tj turistu uz višestruko veću dobit. To je budućnost naših malih poljoprivrednih proizvođača i njihovih gospodarstava.
- Za kraj imate li još što za poručiti?
Želio bih se zahvaliti gđi Sunčani Matić iz LUX promocije na uistinu iznimnom trudu i vizionarskom djelovanju u promicanju ekološkog i održivog turizma te Visokoj školi „ASPIRA“ iz Splita koja u svoje studijske programe Turizma i Gastronomije integrira upravo postulate održivosti.