Javna tribina „Splitski sport: pogled u budućnost"

U Splitu je u četvrtak 18. veljače 2010. u velikoj dvorani Visoke škole za sportski menadžment Aspira održana javna tribina na kojoj se raspravljalo o budućnosti sporta u Splitu.

S temom “Splitski sport: pogled u budućnost” cilj je bio analizirati postojeće stanje sporta u gradu pod Marjanom te odrediti strategiju za njegovo unaprjeđenje.

Glavni sudionici tribine bili su savjetnik gradonačelnika za šport i predsjednik Splitskog saveza športova Ivan Veštić, pročelnik upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i šport Splitsko-dalmatinske županije Zdravko Omrčen, novinar Slobodne Dalmacije Zdravko Reić, Igor Štimac te predsjednik Upravnog vijeća Visoke škole Alen Jerkunica.

Na tribini su se uz glavne sudionike okupila brojna istaknuta sportska imena kao što su Tomislav Ivić, Željko Jerkov, Petar Skansi, Damir Šolman, Igor Boraska, Ante Miše,...

Ivan Veštić u svom je uvodnom govoru izrazio zadovoljstvo sa proteklom godinom, istaknuvši Blanku Vlašić i Ivana Kljakovića Gašpića kao najveće perjanice splitskog i hrvatskog sporta.

- U sportu nikada ne možete biti zadovoljni, a pogotovo kad je riječ o Splitu. Istina je da slavu Splita u svijetu pronose individualni sportaši poput Blanke i Bambija. Recesija je najviše pogodila sport u nadogradnji, to je trenutno najveći problem - rekao je na samom početku Ivan Veštić.

Igor Štimac je bio oštriji u svom izlaganju:

-          Grad Split pao je na ispitu kad su u pitanju kolektivni sportovi. Hajduk je na sedmom mjestu, košarkaški klub Split ne igra nikakvu ulogu u Hrvatskoj, a naši vaterpolo klubovi utonuli su u prosječnost. Da ne govorimo o rukometašima koji se nalaze na pretposljednjem mjestu - rekao je Štimac.

Predsjednik Upravnog vijeća Aspire Alen jerkunica je naglasio:

- Mnogi klubovi jedva spajaju kraj s krajem, a nemali broj njih je nelikvidno, tj. u blokadi. U momentima recesije na globalnoj i lokalnoj razini kada se zatvaraju radna mjesta i ljudi ostaju bez posla teško je očekivati veća sponzorstva iz gospodarstva. Također, javna poduzeća kao neprikosnovene mecene hrvatskog sporta zbog velikih gubitaka u poslovanju nisu više u poziciji izdašnog financiranja sportskih organizacija.

Sve to ukazuje da će se sport u Hrvatskoj kao što je to praksa u razvijenim zemljama, morati okrenuti samofinanciranju jer će inače ozbiljno stagnirati i neće biti konkurentan u međunarodnim okvirima.

Cilj je svake organizacije pa tako i sportske da posluje uspješno i profitabilno, a ekonomski učinci moraju biti veći od ulaganja. Jasno je da bez obrazovanja kadrova za specifične poslovne procese u sportu zasigurno nije moguće ostvariti dugoročne uspjehe o čemu svjedoči i trenutno stanje u hrvatskom sportu.

 

Zdravko Omrčen istaknuo je kako Grad i Županija svake godine čine velike napore kako bi zadovoljili potrebe svih klubova, ali to im baš i ne polazi za rukom. Ipak, Omrčen je ponudio rješenje problema...

- Grad i županija svake godine izdvajaju sve više novca za sport, ali nemoguće je sa četiri milijuna kuna godišnje udovoljiti svima. Treba napokon smoći hrabrosti i definirati koji su sportovi prioritetni. Hitno se mora razdvojiti profesionalni sport od rekreacije, iz Saveza sportova nije moguće financirati 182 kluba - rekao je Omrčen i dodao.

- Treba u pojedinim sportovima odrediti što se točno želi. Imati tri kluba koji će preživljavati i biti prosječni ili imati jedan koji će biti nositelj kvalitete i kandidat za sam vrh. Samo jedno je to za reći, a drukčija je stvar u praksi. Teško je npr. za očekivati da će tri vaterpolska kluba između sebe dogovoriti koji će biti nositelj kvalitete. Pogotovo kad se uzme u obzir njihova povijest i međusobni rivalitet.

Bivši košarkaš Željko Jerkov smatra da splitski sport ponajprije ovisi o kolektivnim sportovima jer se u njima vidi strategija i plan rada.

- Pojedinačni uspjesi splitskih sportaša (Blanke i Bambija op. p.) produkt su velikog napora i ulaganja njihovih roditelja, a ne sustavnog rada - smatra Jerkov koji smatra da bi kultura i sport u Splitu trebali imati barem ravnopravan status.

- Kazalište od grada godišnje dobiva oko 34 milijuna kuna, a izdavanja za sport su sedam puta manja. Isto tako na plaći od Grada je 350 kulturnih djelatnika nasuprot 24 iz sporta. Mislim da bi se za sport u najsportskijem gradu na svijetu trebala izdvajati barem jednaka sredstva kao za kulturu.

Jerkov se obrušio i na grad jer nema sustavnog financiranja sporta pa se događa da mnogi mladići odlaze iz splitskih klubova bez da su u Splitu ostavili veći trag.

- Događa se da se najbolji juniora svijeta Marija Delaša KK Split mora prodati kako bi namaknuo sredstva za osnovno preživljavanje. Slična se situacija dogodila i Hajduku sa Nikolom Kalinićem koji je otišao u inozemstvo prije nego što je sa Hajdukom ostvario nešto veliko - rekao je Jerkov koji smatra da bi rješenje moglo biti uvođenje prireza iz čega bi se namaknula sredstva za sport.

- Trebali bi se ugledati na Zagreb koji ima točno određen postotak (prirez) koji otpada na sport.

Jerkov se dotakao i zakona o sportu koji je prema njemu potpuni promašaj i neće pomoći ozdravljenju splitskog sporta.

- Zakon o sportu je pun nelogičnosti. Svi znamo na koji je način pretvoren Hajduk, intervencijom iz političkog vrha. Apsolutno ne podržavam taj zakon jer smatram da je on smrtna presuda sportu.

Jerkov je još dodao:

Mi smo postali prosvjeta. Učimo mlade ljude zanat da odmah odu vani, steknu slavu i ime. Sve dok klubovi ne budu u mogućnosti zadržati najbolje mlade igrače teško će stvari krenuti nabolje.

 

Igor Štimac smatra da se sredstva za sport naprosto trebaju pronaći.

- Sportaši su iznimno traženi u svijetu i oni su naš najbolji izvozni proizvod. Sredstva za splitski sport se trebaju pronaći, predlažem da predstavnici klubova sa svojim zahtjevima upoznaju gradonačelnika Keruma - rekao je sadašnji trener Zagreba za kojega bi se moglo reći da je tijelom u Zagrebu, a duhom u Splitu.

Svi su se rastali u nadi da će stvari krenuti na bolje, ali isto tako je bilo i prije šest mjeseci je gradonačelnik Kerum organizirao radni sastanak među kojima su bili predstavnici 25 sportova.

I tada se u zgradi Banovine raspravljalo o financijamya, ali se i nakon pola godine ništa nije promijenilo. Vremena je sve manje...

Petar Skansi:

- Došlo je vrijeme da sportaši u Splitu dignu svoj glas kako bi poboljšali svoj status. Situacija u splitskom sportu slična je onoj koju proživljavaju radnici splitskog brodogradilišta.

Sportaši su jedini koji su ovu zemlju proslavili i krajnje je vrijeme da dobiju status koji zaslužuju. Jer novca sigurno ima.

Ivo Dragić, tajnik dubrovačkog saveza sportova: u dubrovniku je omjer davanja kulture i sporta 6:1, osim juga nema nijednog ozbiljnog kluba i to je najveći problem baš kao i u cijeloj dalmaciji.

Duško Krstulović, predsjednik gusara: prije je bilo puno lakše doći do novca. Kada bi Skelini ili Boraska ostvarili dobar rezultat dovoljno je bilo nazvati sponzora i odmah idući dan novac bi sjeo na račun.

No, danas su drukčija pravila, klubovi moraju iznaći načina da se financiraju bez ogromnih sponzorskih sredstava.

|Objavljeno 23.02.2010